Kulturna baština i rod

GEDIS GEDIS - Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education. https://ub.edu/gedis Veza sa GEDIS projektom Ovaj je sadržaj dio europskog projekta GEDIS (Gender Diversity in Information Science), koji promiče otvorene obrazovne alate za rješavanje rodnih nejednakosti u visokom obrazovanju, s naglaskom na područja vezana uz informacijske znanosti. Ovaj obrazovni materijal razvijen je u okviru Ljetne škole Barcelona, kao dio projekta GEDIS. Uvod i povijesno neuravnotežen kanon Zaboravljeni glasovi i njihovo ponovno otkrivanje Sadašnjost, knjižnice i publika Su-financirano od strane Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi isključivo su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije niti Španjolske službe za internacionalizaciju obrazovanja (SEPIE). Europska unija niti tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih. UNESCO. A Gendered Perspective of the Memory of the World. 2019. https://www.unesco.org/en/articles/gendered-perspectivememory-world. Central European University. The Concept and History of Cultural Heritage | Cultural Heritage Studies. 2023. https://culturalheritagestudies.ceu.edu/concept-and-history-cultural-heritage. Miernik, Mirosław. A Vicious Circle: How Canon Continues to Reinforce Sex Segregation in Literature in the 21st Century. Publisherspanel.com. https://publisherspanel.com/api/files/view/1816943.pdf. Oxford Summer Courses. 15 Famous Women Writers in History. 2025. https://oxfordsummercourses.com/articles/famous-femalewriters-in-history. Koje kriterije bismo trebali uzeti u obzir pri dodjeljivanju vrijednosti djelima? Koje kriterije bismo trebali uzeti u obzir pri dodjeljivanju vrijednosti djelima? Literatura Kulturna baština i rod Ciljne skupine:  Studenti/ce baština sastavljena od artefakata i obilježja određene skupine ili društva crpi iz prošlosti s ciljem da koristi budućim generacijama pojam kulturne baštine mijenja se u skladu s aktualnim kulturnim sustavima i njihovim vrijednostima Danas knjižnice i arhivi digitaliziraju i omogućuju pristup kulturnoj baštini s naglaskom na uključivost. Europske i međunarodne inicijative, uključujući UNESCO, promiču raznolikiju kulturnu baštinu podržavajući projekte koji ističu i ponovno objavljuju djela zaboravljenih autorica. → Feminističke baze podataka i projekti Women Writers Project Sophie Digital Library Knjižnice i arhivi čuvaju kulturnu baštinu, ali još važnije – imaju ključnu ulogu u odlučivanju o tome što će biti digitalizirano, učinjeno dostupnim i preporučeno čitateljima, oblikujući tako čiji će se glasovi pamtiti i prepoznati. Rješenje: Problem: Slijepe točke kulturne memorije Reizdavanje i prevođenje djela na više različitih jezika. Kulturna memorija ima „slijepe točke” – brojne su autorice stoljećima bile izbrisane. Murasaki Shikibu (Japan, 11. stoljeće) – autorica Priče o Genjiju, djela koje se često smatra prvim romanom na svijetu, no njezino je autorstvo stoljećima bilo zanemarivano. Zora Neale Hurston (SAD, 20. stoljeće) – središnja figura harlemske renesanse; njezina su djela nakon smrti pala u zaborav, a ponovno su otkrivena 1970-ih godina. Toni Morrison (SAD, 20. stoljeće) – dobitnica Nobelove nagrade, autorica koja je snažno artikulirala afroamerička iskustva, dugo marginalizirana u dominantnoj književnosti. Književnost koju su stvarale žene percipirala se kao literatura drugog reda jer je dominantnu književnu produkciju činilo stvaralaštvo muškaraca. Problem: Žensko pismo kao „literatura drugog reda“ Rješenje: Revizija književnog kanona u skladu s potrebama suvremenog kulturnog konteksta i zahtjevima društva. Uključivanje autor(ic)a različitih podrijetla i identiteta. Sudjelovanje publike u predlaganju potencijalno vrijednih književnih djela. Rodna nejednakost književnog kanona Autorice su nedovoljno zastupljene. Djela koja su napisale žene često se percipiraju kao inferiorna i manje ozbiljna. Kriterije u velikoj mjeri određuju bijeli, heteroseksualni muškarci – kritičari, recenzenti i znanstvenici – koji osobno ne doživljavaju rodne i rasne pristranosti. Rješenje: Problem: Rodna nejednakost u književnom kanonu Ovaj projekt istražuje na koji je način kulturna baština, osobito u području književnosti, povijesno marginalizirala žene (autorice) i njihova djela. Naglašava zaboravljene ženske glasove te predlaže strategije za osiguranje uključivije kulturne memorije za buduće generacije – reviziju književnog kanona, nova izdanja, prijevode i digitalne projekte. Citiranje: Derya Uğur i Juan-José Boté-Vericad. 2025. Women in Educational Leadership: UNESCO Global Education Monitoring Report 2025. DOI: 10.5281/zenodo.16729784. Prevele Inga Pemper. Kulturna baština i rod. DOI: 10.5281/zenodo.17256271.