Kulturno naslijeđe i rod
Abstract
Ova infografika, izrađena u okviru evropskog projekta GEDIS – Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education, istražuje odnos između kulturnog naslijeđa i roda. Sadržaj analizira kako su književni i kulturni kanoni historijski građeni na nejednak način, isključujući ženske i marginalizirane glasove, te predlaže kritičke pristupe za inkluzivno ponovno otkrivanje kulturnog pamćenja. Materijal je osmišljen kao otvoreni obrazovni resurs (OER), koristan za nastavnike, bibliotekare i studente, i podstiče pravednije i participativnije razumijevanje kulture.
Full text
GEDIS - Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education. https://ub.edu/gedis Citiranje: Derya Uğur i Juan-José Boté-Vericad. 2025. Women in Educational Leadership: UNESCO Global Education Monitoring Report 2025. DOI: 10.5281/zenodo.16729784. Prevele Hajrija Osmanhodžić. Kulturno naslijeđe i rod. DOI: 10.5281/zenodo.17256108. Povezanost sa projektom GEDIS Sufinansirano od strane Evropske unije. Iznesena mišljenja i stavovi isključivo su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije niti Španske službe za internacionalizaciju obrazovanja (SEPIE). Evropska unija, niti tijelo koje dodjeljuje sredstva, ne mogu se smatrati odgovornim za njih. Ovaj resurs je dio evropskog projekta GEDIS (Gender Diversity in Information Science), koji promoviše otvorene obrazovne alate za rješavanje rodnih nejednakosti u visokom obrazovanju, s fokusom na oblasti povezane s informacijama i dokumentacijom. Ovaj obrazovni materijal razvijen je u okviru Ljetne škole Barcelona, kao dijela projekta GEDIS. Kulturno naslijeđe i rod Ovaj projekat istražuje način na koji je kulturno naslijeđe, posebno u oblasti književnosti, historijski marginaliziralo žene (autorice) i njihova djela. Naglašava zaboravljene ženske glasove i predlaže strategije za osiguravanje inkluzivnijeg kulturnog pamćenja za buduće generacije – reviziju kanona, nova izdanja, prevode i digitalne projekte. Ciljne grupe: Studenti/ce Uvod + historijski neuravnotežen kanon Zaboravljeni glasovi i njihovo ponovno otkrivanje Sadašnjost, biblioteke i publika Naslijeđe sastavljeno od artefakata i obilježja određene grupe ili društva Crpi iz prošlosti i nastoji donijeti korist budućim generacijama Koncept kulturnog naslijeđa mijenja se u skladu s aktuelnim kulturnim sistemima i njihovim vrijednostima Revizija kanona na osnovu potreba i zahtjeva savremenog kulturnog konteksta. Uključivanje autora i autorica iz različitih sredina i s različitim identitetima. Učešće publike u predlaganju potencijalno vrijednih djela. Rodna neravnopravnost u književnom kanonu Autorice su nedovoljno zastupljene. Djela koja su napisale žene tretiraju se kao inferiorna i neozbiljna. Parametre u najvećoj mjeri određuju bijeli, heteroseksualni, muški kritičari, recenzenti i naučnici, koji ne doživljavaju određene rodne i rasne pristrasnosti. Rješenje: Problem: Gender Inequality in the Literary Canon Koje kriterije trebamo uzeti u obzir pri određivanju vrijednosti djela? Koje kriterije trebamo uzeti u obzir pri određivanju vrijednosti djela? Danas biblioteke i arhivi digitaliziraju i omogućavaju pristup kulturnom naslijeđu s naglaskom na inkluziju. Evropske i međunarodne inicijative, uključujući UNESCO, promovišu raznolikije kulturno naslijeđe podržavajući projekte koji ističu i ponovo objavljuju djela zaboravljenih autorica. → Feminističke baze podataka i projekti: Women Writers Project. Sophie Digital Library. Biblioteke i arhivi čuvaju kulturno naslijeđe, ali što je još važnije, imaju ključnu ulogu u odlučivanju o tome šta će biti digitalizirano, učinjeno dostupnim i preporučeno čitateljima, oblikujući time čiji će glasovi biti zapamćeni i priznati. Rješenje: Problem: Cultural Memory’s Blind Spots Ponovna izdanja i prevođenje djela na više različitih jezika. Kulturno pamćenje ima svoje „slijepe tačke“ – mnoge autorice bile su stoljećima izbrisane. Murasaki Shikibu (Japan, 11. stoljeće) – autorica Priče o Genjiju, koju se smatra prvim romanom na svijetu, ali je njeno autorstvo stoljećima bilo zanemareno. Zora Neale Hurston (SAD, 20. stoljeće) – centralna figura harlemske renesanse; njena djela pala su u zaborav nakon smrti, a ponovno su otkrivena 1970-ih. Toni Morrison (SAD, 20. stoljeće) – dobitnica Nobelove nagrade, koja je dala trajan glas afroameričkim iskustvima, nekada marginaliziranim u glavnoj književnosti. Ženska književnost je bila percipirana kao književnost drugog reda, jer je dominantna književna produkcija pripadala muškarcima. Rješenje: UNESCO. A Gendered Perspective of the Memory of the World. 2019. https://www.unesco.org/en/articles/gendered-perspectivememory-world. Central European University. The Concept and History of Cultural Heritage | Cultural Heritage Studies. 2023. https://culturalheritagestudies.ceu.edu/concept-and-history-cultural-heritage. Miernik, Mirosław. A Vicious Circle: How Canon Continues to Reinforce Sex Segregation in Literature in the 21st Century. Publisherspanel.com. https://publisherspanel.com/api/files/view/1816943.pdf. Oxford Summer Courses. 15 Famous Women Writers in History. 2025. https://oxfordsummercourses.com/articles/famous-femalewriters-in-history. LITERATURA Problem: Rodna neravnopravnost u književnom kanonu Problem: Ženska književnost kao „književnost drugog reda“ Problem: Slijepe tačke kulturnog pamćenja