Govor mržnje i mis/dezinformacije: Pravi status ili tretman žena u socijalističkim kontekstima.

GEDIS 15% Žurnalizam: 1962: 15% članova sindikata novinara bile su žene (Staar, 1982, p. 5) POLITBURO: ONLY 1 WOMAN MEMBER 5% 21% 31% Akademija: Redovni profesori: 5% žena (početak 1970ih) Docenti: 29% žena vanredni profesori 10% žena Narodni Parlament: 1960te: 20% žena u bugarskom parlamentu 1980te: 21% žena Menadžerske uloge: 1989: Žene su zauzimale 31% menadžerskih pozicija STATISTIKA (Anachkova, 1995, p. 5) 1. KLJUČNI KONCEPTI (DEFINICIJE) Govor mržnje i mis/dezinformacije GEDIS - Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education. https://ub.edu/gedis Citate: Varbanova, Daniela, Kristina Gagulić, Lejla Mulabećirović 2025. Hate Speech & Misinformation: The real status or treatment of women within socialist contexts. DOI: 10.5281/zenodo.17067560. Govor mržnje i mis/dezinformacije: Pravi status ili tretman žena u socijalističkim kontekstima. Preve Lejla Mulabećirović. DOI: 10.5281/zenodo.17300553 Ovaj otvoreni obrazovni resurs (OER) nudi historijsku perspektivu o nevidljivim fasadama totalitarizma i ulozi žena u njemu. Cilj mu je potaknuti kritičko razmišljanje o moći govora mržnje, dezinformacija i misinformacija kao alata propagande koji se koriste za oblikovanje ideologije i suzbijanje neslaganja. Sharkova, Savina. The Socialist Woman Between the Public and the Private (1967-1973): Visions, Contraductions and Political Actions during the Socialisam in Bulgаria. URI: http://hdl.handle.net/10506/474 Sternadori, Miglena. Heroines Under Control: Unexpected Portrayals of Women in the Organ of the Bulgarian Communist Party, 1944– 1989. 2013. DOI: 10.1080/07491409.2013.795510 UNESCO. 2025. Global Education Monitoring Report: Gender report – Women lead for learning. DOI: 10.54676/DEOD4878 Wardle, Claire. A Conceptual Analysis of the Overlaps and Differences between Hate Speech, Misinformation and Disinformation. 2024. URI: https://share.google/amg1Tn1Qd71hNqC3H Pitanja za diskusiju Je li obećanje rodne ravnopravnosti u socijalističkim sistemima bilo iskreno — ili je korišteno kao propaganda za legitimisanje režima? Koji mitovi o socijalističkoj rodnoj ravnopravnosti još uvijek oblikuju javno sjećanje? Je li propaganda opasna zato što laže — ili zato što odlučuje šta se računa kao istina? Literatura Jednakost na riječima, nejednakost u praksi Liderstvo i politička moć (Todorov, 1962, p. 5) Govor mržnje (kako je implicirano ideološkim okvirom) 1. Ideološko etiketiranje → „Buržoaski feminizam“ korišten je za diskreditaciju feminističkih zahtjeva kao antisocijalističkih. 2.Dehumanizacija žena → Žene svedene na uloge (radnica, majka, građanka); individualnost izbrisana. Primjer: „Žena“ definirana kao funkcionalna kategorija. 3. Nacionalistička prisila Majčinstvo shvaćeno kao dužnost prema državi. Slogan: „Više djece za svaku bugarsku porodicu...“ Govor mržnje, dezinformacije i misinformacije su različiti oblici štetnog govora Ne postoje univerzalno prihvaćene definicije za navedene pojmove Definicije se razlikuju u različitim pravnim, akademskim i političkim kontekstima 2. PRIMJERI RODNO MOTIVIRANE MRŽNJE I MIS/DEZINFORMACIJA 1."Riješeno" žensko pitanje – Širenje lažne konstatacije da je rodna ravnopravnost u potpunosti postignuta nakon 1944. godine, prikrivajući postojeće probleme. 2.Poricanje problema – Zvanična ideologija odbija priznati „drugu smjenu“ i stvarne sukobe između javnih i privatnih uloga žena. 3. Funkcionalistička retorika – Redefinisanje majčinstva kao „društvene funkcije“ radi služenja državnim ciljevima,čime se prikrivao stvarni teret za žene. 4.Suzbijanje podataka – Kontrolisanje istraživanja i javnog diskursa kako bi se sakrio obim društvenih problema, poput demografske krize. Kooptiranje jezika – Korištenje termina poput "demokratizacija" i "naučni pristup" kako bi se legitimisale politike koje su održavale strogu partijsku kontrolu. Misinformacija & Dezinformacija (kao mechanizmi kontrole): Misinformacija vs. Dezinformacija Misinformacije se odnose na nenamjerno širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, dok je dezinformacija namjerno stvaranje i širenje neistina s ciljem nanošenja štete. Govor mržnje Bilo koji oblik komunikacije – u govoru, pismu ili ponašanju – koji napada ili koristi pežorativan ili diskriminatoran jezik u odnosu na osobu ili grupu na temelju njihovog identiteta, odnosno njihove vjere, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, boje kože, porijekla, spola ili drugog identitetskog faktora. Pravi status ili tretman žena u socijalističkim kontekstima. Ciljne grupe: 📚 Bibliotekari/ke,  Nastavnici/e,  Studenti/ce Povezanost sa projektom GEDIS Ovaj resurs je dio evropskog projekta GEDIS (Gender Diversity in Information Science), koji promoviše upotrebu otvorenih obrazovnih alata za rješavanje rodnih nejednakosti u visokom obrazovanju, s fokusom na područja povezana sa bibliotečkim i informacijskim naukama. Ovaj obrazovni materijal nastao je u okviru Ljetne škole u Barceloni, kao dio projekta GEDIS. Sufinansirano od strane Evropske unije. Iznesena mišljenja i stavovi isključivo su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije niti Španske službe za internacionalizaciju obrazovanja (SEPIE). Evropska unija, niti tijelo koje dodjeljuje sredstva, ne mogu se smatrati odgovornim za njih.