Kukikulum edukacije o slobodi izražavanja kroz prave EU-a – govor mržnje i SLAPP

KURI KULUM za edukaciju o slobodi izražavanja kroz pravo EU — govor mržnje i SLAPP 6 KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP Sufinancirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su isključivo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Sufinancira Europska unija Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava Zagreb i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 54 O PROJEKTU SURE Projekt SURE uključuje izvedbu specijaliziranih treninga u Hrvatskoj kako bi se pravnicima i drugim stručnjacima pružile potrebne vještine i znanje za angažiranje u strateškom parničenju i korištenje prava Unije i Povelje EU za utjecaj na nacionalno zakonodavstvo i društvene promjene općenito. Treninzi ciljaju produbiti razumijevanje sudionika o specifičnim područjima prava Unije i Povelje, s naglaskom na to kako ovi alati mogu osnažiti temeljna prava, demokraciju i vladavinu prava. U Hrvatskoj je trenutno samo mali broj pravnih stručnjaka usmjeren na ova ključna područja. Stoga je ciljana skupina sudionika u projektu sastavljena od pravnih stručnjaka i praktičara aktivnih u civilnom društvu, pravobraniteljskim institucijama, državnim tijelima i odvjetničkim uredima koji rade u ovim područjima. Navedene skupine zahtijevaju sveobuhvatan pristup kako bi ovladale načelima i opsežnim pravom Unije, osobito u pogledu prava na azil, antidiskriminacije, zaštite okoliša, slobode izražavanja i civilnog društva. Intenzivni i dubinski treninzi stvorit će novu generaciju stručnjaka osposobljenih za uključivanje u parničenje koje osigurava pristup pravosuđu i potiče dosljednu primjenu prava Unije. KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 76 ŠTO JE SLAPP? Pojam ‘SLAPP’ (Strategic Lawsuit Against Public Participation) skovali su američki znanstvenici tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, kako bi označili specifičnu vrstu postupaka koji su se tada vodili u SAD-u. Smatrali su da se radi o postupcima kojima je jedina svrha suzbijanje javnog progovaranja o temama od općeg društvenog interesa, odnosno da SLAPP tužitelji zloupotrebljavaju postojeće pravne mehanizme, pretvarajući ih u instrumente zastrašivanja i ušutkivanja svojih kritičara. SLAPP i danas tretiramo na sličan način — kao postupke koji su uglavnom potpuno neosnovani, bez dostatne činjenične i pravne osnove — a svrha im nije zaštita nekog legitimnog prava tužitelja, već zloupotreba trajanja i troškova sudskog postupaka, kao sredstva pritiska. Za razliku od ‘običnih’ sudskih postupaka, cilj SLAPP tužbi je iscrpiti tuženika — financijski, egzistencijalno i profesionalno — do mjere da odustane od daljnjeg javnog istupanja o nekoj temi. SLAPP tužbe time proizvode tzv. ‘zamrzavajući učinak’ (chilling effect) na slobodu izražavanja. Tužitelji u ovim postupcima najčešće su političari, državni dužnosnici, korporacije i utjecajni pojedinci, dok su s druge strane novinari, nakladnici, neprofitni mediji, aktivisti, organizacije civilnog društva i zviždači — dakle, oni koji se često nalaze u neravnopravnom položaju s obzirom na resurse i utjecaj. SLAPP tužbe nisu nepoznate ni u Europi, ali se ozbiljnija institucionalna pažnja ovom fenomenu u okviru EU počela pridavati tek nakon atentata na KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 8 maltešku novinarku Daphne Caruana Galizia 2017. godine. Caruana Galizia je izvještavala o korupciji na Malti te vezama između malteške Vlade i organiziranog kriminala, a u trenutku ubojstva protiv nje se vodilo više od četrdeset sudskih postupaka, pokrenutih upravo zbog njezinog javnog djelovanja u razotkrivanju korupcije. Neka od čestih obilježja SLAPP tužbi uključuju • nedostatak pravne i/ili činjenične osnove; • predmet tužbe odnosi se na javno istupanje (jav - nu participaciju) u vezi s pitanjem od javnog interesa; • postupci su najčešće odnose na zahtjeve za naknadu štete, premda nisu isključeni ni drugi; • zahtjevi su često pretjerano visoki ili nerazmjerni; • pokretanje više paralelnih postupaka protiv istog ili više tuženika; • zloupotreba procesnih mehanizama radi odgađanja i povećanja troškova; • očita neravnoteža moći između stranaka; • tuženici su najčešće novinari, aktivisti, mediji, civilno društvo i zviždači. Hrvatsko zakonodavstvo još ne poznaje pojam SLAPP-a, kao ni većina država članica EU, no to će se uskoro promijeniti — usvajanjem Anti-SLAPP Direktive 2024. godine, sve članice imaju rok od dvije godine za prilagodbu svojih zakonodavstava. KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 1110 ANTI-SLAPP DIREKTIVA Radi suzbijanja zlouporaba sudskih postupaka protiv javnog djelovanja, Europska komisija je u travnju 2022. predložila Direktivu o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka — tzv. Anti-SLAPP Direktivu, koja je usvojena u travnju 2024. Temelj za donošenje Direktive nalazi se u članku 81. UFEU, koji Uniji daje ovlasti u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima. To je razlog zašto je direktiva primjenjiva samo na predmete građanske i trgovačke prirode pa su iz primjene isključeni i, primjerice, kazneni postupci koji su, uz parnice radi naknade štete, često bili (a i dalje su) jedan od glavnih mehanizama vršenja pritiska na žrtve SLAPP-a. Drugo, zbog pitanja nadležnosti EU da regulira ovakva pitanja — Direktiva je primjenjiva samo na postupke koji imaju međunarodni (cross-border) element, odnosno samo na one predmete koji imaju prekograničnu dimenziju. Ipak, uz očita ograničenja, tekst Direktive pokušao je maksimalno ‘proširiti’ definiciju prekograničnog elementa, s ciljem da zaštitni mehanizmi propisani Direktivom budu primjenjivi u što više slučajeva: ‘Za potrebe ove Direktive smatra se da predmet ima prekogranične implikacije, osim ako obje stranke imaju domicil u istoj državi članici kao sud pred kojim je pokrenut postupak te osim ako se svi ostali elementi relevantni za dotičnu situaciju nalaze samo u toj državi članici.’ Tako će se smatrati da predmet ima prekogranične implikacije, osim ako su obje strane i svi elementi slučaja isključivo po- KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 1312 vezani s jednom državom članicom. S obzirom na ideju regulacije, preporučuje se, kao dobra praksa, da države članice prošire primjenu Direktive i na domaće SLAPP postupke. Direktiva razlikuje dvije ključne kategorije SLAPP postupaka • očito neosnovani postupci (manifestly unfounded), • zlonamjerni postupci (abusive court proceedings). Iako sama Direktiva ne koristi akronim ‘SLAPP’, govori o ‘zlouporabi sudskih postupaka protiv javne participacije’. Zaštita obuhvaća svaku osobu koja javno sudjeluje u raspravi o nekom pitanju od javnog interesa, pa zaštita ne obuhvaća samo novinare, već i organizacije civilnog društva, zviždače, akademsku zajednicu i druge. Pojam javne participacije, koji ključan u kontekstu razumijevanja može li se neki postupak smatrati SLAPP postupkom — uključuje svaku izjavu ili djelovanje u kontekstu ostvarivanja slobode izražavanja o pitanjima od općeg interesa, uključujući i aktivnosti poput podnošenja peticija, žalbi, sudjelovanja u javnim raspravama i sl. Iako se ne može precizno definirati što se smatra pitanjem od javnog interesa, s obzirom da će to uvijek ovisiti o okolnostima svakog konkretnog slučaja, javnim interesom se smatraju sva ona pitanja koja utječu na javnost do te mjere da se javnost za to može legitimno zanimati, u područjima kao što su: • javno zdravlje, sigurnost, okoliš, klima ili uživanje temeljnih prava; • aktivnosti osobe ili subjekta u javnosti ili od javnog interesa; • pitanja koja su predmet javne rasprave ili koja preispituje zakonodavno, izvršno ili sudsko tijelo ili bilo koji drugi javni službeni postupak; • optužbe za korupciju, prijevaru ili kriminal; • aktivnosti usmjerene na borbu protiv dezinformacija. Direktiva propisuje tri ključna mehanizma zaštite • jamstvo za troškove i štetu — u cilju zaštite tuženika tijekom trajanja postupka; • prijevremeno odbijanje očito neosnovanih zahtjeva — sa svrhom sprječavanja dugotrajne i skupe procedure; • naknadu troškova i štete žrtvi SLAPP-a. Mogućnost prijevremenog odbijanja (early dismissal) zahtjeva ograničena je samo na slučajeve gdje je neosnovanost zahtjeva/tužbe ‘očita’, čak i ako njegova glavna svrha jest ‘spriječiti, ograničiti ili kazniti javnu participaciju’. Razlog za ovakvo rješenje jest osiguranje zaštite temeljnih prava tužitelja, poput prava na pristup sudu. Teret dokaza pritom je na tužitelju, koji mora dokazati osnovanost svojih zahtjeva. Direktiva dodatno uvodi i druga proceduralna jamstva, poput prava trećih strana (npr. nevladinih KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 1514 organizacija) da interveniraju u postupak na strani tuženika. Iako se ovo na prvi pogled možda ne čini suviše važnim, moglo bi značajno pomoći ranjivijim tuženicima (i manje stručnim sudovima), omogućavanjem podrške, stručnog znanja i nadzora nad tijekom postupka, što dosad nije bilo predviđeno hrvatskim zakonodavstvom. KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 1716 EU UREDBE I SLAPP-OVI Iako je Direktiva primjenjiva samo predmete koji se vode u državama članicama EU, predviđa i mogućnost zaštite od odluka u SLAPP postupcima koje mogu biti donesene u trećim zemljama, a koje ne pružaju razinu pravne zaštite koju osigurava europsko zakonodavstvo. U tim slučajevima, sudovi zemalja članica EU — mogu odbiti priznanje i izvršenje takvih presuda. Međutim, u kontekstu međunarodnog privatnog prava, problem postoji i unutar same Europske Unije, s obzirom da su već desetljećima na snazi Uredba Bruxelles Ia (o nadležnosti i priznavanju presuda) i Uredba Rim II (o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze). Te uredbe, iako to naravno nije bila intencija zakonodavca, posredno omogućuju SLAPP tužiteljima određeni prostor za tzv. forum shopping, odnosno za izbor jurisdikcija s najnepovoljnijim uvjetima za tuženike. Zbog razlika u visini sudskih troškova u različitim državama i iznosima naknade štete koji se uobičajeno dosuđuju u pojedinim članicama, tužitelji, kako je to vidljivo iz dosadašnjeg isukustva, često biraju nadležnost suda i primjenu prava države u kojima im sudska praksa i zakoni omogućuju da tuženiku nametnu najteže financijsko opterećenje. Uredba Bruxelles Ia utvrđuje da u predmetima koji se odnose na izvanugovornu odgovornost za štetu (u što spadaju i predmeti radi povrede prava osobnosti), mogu biti nadležni sudovi mjesta u kojem se štetni događaj dogodio, ali i sudovi mjesta gdje KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 3130 diskriminacije, i, u tu svrhu, vodeći računa o principima navedenima u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i o pravima koja su izričito navedena u članku 5. ove konvencije, one se naročito obavezuju: (a) utvrditi kao krivično djelo svako širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mržnji, svako podsticanje na rasnu diskriminaciju, kao i sva djela nasilja, ili izazivanja na takva nasilja, uperenih protiv svake rase ili svake grupe osoba druge boje ili drugog etničkog porijekla, kao i pružanje pomoći rasističkim aktivnostima, podrazumijevajući tu i njihovo financiranje; (b) izjaviti da su nezakonite i zabraniti organizacije, kao i aktivnosti organizirane propogande i svaki drugi tip propagandne aktivnosti koji potiču na rasnu diskriminaciju i koji je pomažu, kao i da izjave da je učešće u tim organizacijama ili u njenim aktivnostima zakonom kažnjivo djelo; (c) ne dopustiti javnim vlastima, ni javnim nacionalnim ili lokalnim ustanovama, da potiču na rasnu diksriminaciju ili da je pomažu (čl.4.). • Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966.) obvezuje države potpisnice da zakonom zabrane ‘svaku propagandu za rat’, te ‘svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju koje predstavlja poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje’ • EKLJP jamči uživanje prava i sloboda priznatih Konvencijom bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status (čl.14.) • Protokol 12 Uživanje bilo kojeg prava utvrđenog zakonom bit će zajamčeno bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja, jezik, religija, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, veza s nacionalnom manjinom, vlasnštvo, rođenje ili drugi status. • Preporuka Ministarskog odbora Vijeća Europe o ‘govoru mržnje’ No. R (97) 20 preporučuje se državama članicama da u okviru sveobuhvatnog pristupa govoru mržnje ‘utvrde i održavaju cjeloviti pravni okvir koji se sastoji od građanskih, kaznenih i upravnih zakonskih odredbi o govoru mržnje’ Govor mržnje sankcioniran je i hrvatskim propisima, a kao kazneno djelo definirani su samo najteži oblici govora mržnje kojima se javno poziva ili potiče na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili skupini ljudi na nekoj od rasističkih, diskriminatornih osnova. U kontekstu hrvatskih propisa važno je analizirati • Ustav RH, čl.39. Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. • Kazneni zakon, članak 325. (1)Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2)Tko organizira ili vodi grupu od tri ili više osoba radi počinjenja djela iz st.1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3)Tko sudjeluje u udruženju iz st.2. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (4)Kaznom iz st.1. ovoga članka kaznit će se tko javno odo- KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 3332 brava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine. (5)Za pokušaj kaznenog djela iz st.1. i 4. ovoga članka počinitelj će se kazniti. • Zakon o suzbijanju diskriminacije Članak 1. (1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodACnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. (2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. (3) Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka. Članak 3. (1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. • Zakon o spriječavanju nereda na športskim natjecanjima Čl.4.st.1.al.5. i 7. Protupravnim ponašanjem u smislu ovoga Zakona smatra se: - pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, — pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti. 1. prekršaj, novčana kazna od 2.000 do 15.000 kn ili kazna zatvora do 30 dana 2. prekršaj, novčana kazna od 5.000 do 25.000 kn ili kazna zatvora od najmanje 30 i najdulje 60 dana • Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Čl.5.st.1. Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Analizirati pojedine • presude:Mamić, Šimunić, Perković Thompson • odluke vEM-a: Bujanec, Jurič • presude ESLJP: Jersield v. Denmark, Vejdeland and Others v. Sweden Treba li ograničavati govor mržnje? DA Riječi se mogu preobraziti u metke, govor mržnje može ubiti ili osakatiti, kao što to može i cenzura. Kao strastveni protivnici cenzure i zagovornici slobode govora, moramo se ipak zapitati: postoji li trenutak kad kvantitativne posljedice govora mržnje kvalitativno mijenjaju argumentaciju o tome kako bi se prema njemu morali odnositi. I ne bi li trebalo praviti razliku između riječi onih čiji je govor mržnje pitanje uvjerenja, ma kako KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 34 ignorantsko ono bilo, i govora mržnje kao propagande, tj. kalkulirane i sustavne upotrebe laži da bi se sijali strah, mržnja i nasilje u populaciji u cjelini? Ursula Owen Hate Speech — The speech that kills NE Uvjeravaju nas da zakoni o zabrani mržnje (hate laws) služe zaštiti društvenoga mira. Ali, zar povijest nije dokazala da su sloboda govora, sloboda religije i sloboda pojedinca općenito, najdjelotvorniji društveni mehanizmi ikada otkriveni za promociju tolerancije i mira? S druge strane, cenzura je jedan od najsigurnijih putova ka viktimizaciji, političkim sukobima, netoleranciji i nasilju. Pierre Lemieux KURIKULUM ZA EDUKACIJU O SLOBODI IZRAŽAVANJA KROZ PRAVO EU — GOVOR MRŽNJE I SLAPP 36